Naslovnica arrow O Svetoj zemlji
O Svetoj zemlji Ispis E-mail
Sadržaj
O Svetoj zemlji
Stranica 2
Stranica 3
Stranica 4
Stranica 5

 

Religije u Svetoj zemlji: idovska vjera

ImageIzraelci (idovi) potjeu od Abrahama. Od njega baštine i vjeru zasnovanu na svijesti da su izabrani Boji narod koji je trebao pripraviti put za Boje objavljenje. Ime idov prvotno se odnosilo samo na pripadnike Judina plemena (Judejce). Poslije povratka iz babilonskog suanjstva ime se proširilo i na ostala plemena. idovska vjera, uz knjigu Mojsijeva zakona (Toru), odnosno pet Mojsijevih knjiga, svoje izvore ima i u Talmudu. U vjerskim školama – ješivot - Talmud se i dalje prouava i tumai. On ne moe biti dovršen. Vjerskim promišljanjima stalno napreduje.

Medu Izraelcima su danas dvije glavne vjerske zajednice: Aškenazi i Sefardi. Vidno se razlikuju u obredima i u tumaenju Talmuda. Najviša im je vjerska institucija nadrabinat s nadrabinima na elu - po jedan za svaku zajednicu. Sjedišta imaju u Jeruzalemu.

Za idovstvo u vjerskom pogledu bi se moglo rei da vrijedi pravilo: Radi što se od tebe trai, a misli što hoeš! – što je nerijetko dovodilo do istog formalizma. (Kod kršanstva bi se moglo rei da vrijedi pravilo: Nastoj i eli dobro, pa kako ispadne!)

idovsko raunanje vremena poinje stvaranjem svijeta, za koje su izraunali da bi trebalo biti 3761. pr. Krista. Tako je za idove u rujnu 2000. poela 5761. godina. Kako se kalendar ravna prema mjeseevoj godini, koja ima 354 dana, razlika 11 dana od suneve godine nadoknauje se nadodavanjem sedam novih mjeseci (po 30 dana) unutar razdoblja od 19 godina. Ali ovaj nain raunanja godina samo je za blagdane. U obinom ivotu ipak se slue kalendarom zapadnog svijeta. Ako nekoga upitate koja je ovo godina po idovskom nainu brojenja, nee vam znati kazati, osim ako pogledaju u kakav kalendar, baš kao i Arapi za svoje - kuranske godine.

Vaniji izraelski blagdani Nova godina (Roš ha-Šana) slavi se prva dva dana prvog mjeseca, tj. tišrija (rujan-listopad).

Dan pomirbe (Jom Kipur) je dan potpunog poinka za Izrael. Slavi se desetog dana mjeseca tišrija (rujan-listopad). Dok je postojao Hram, na ovaj se dan Jahvi rtvovalo za grijehe cijelog naroda. Jedino je toga dana veliki sveenik smio ui u najsvetije mjesto u Hramu, u Svetinju nad svetinjama. Tada bi okadio i poškropio Škrinju zavjetnu krvlju rtvovane ivotinje - junca. Ta se subota zvala Subota nad subotama.

Blagdan šatora (Sukot) nekadašnji je poljodjelski blagdan. Slavi se od 15. do 21. tišrija (rujan-listopad), ali je samo prvi i zadnji dan neradni. Oznaavao je kraj skupljanja svih plodova zemlje. Kako su plodovi bili na sigurnom, narod je plesao, pjevao, veselio se i radosno zahvaljivao Bogu za darove. To je ujedno bio najvaniji od tri hodoasnika blagdana. Blagdan je imao i dublju religioznu vanost. Povezan je s izraelskim izlaskom iz Egipta i njegovim etrdesetogodišnjim boravkom pod šatorima (Sukot).

Blagdan posveenja, odnosno svjetla (Hanuka) sjeanje je na posvetu Hrama, koji je 167. pr. Kr. obešastio Antioh Epifan, a tri god. kasnije, istog dana, oistio i ponovno posvetio Juda Makabejac. Blagdan se slavi osam dana, poevši od 25. kisleva (studeni-prosinac), tj. od dana makabejske posvete Hrama. Radnje su otvorene, a škole zatvorene. Javne zgrade sveano su osvijetljene. Svaki se dan pali po jedna svijea na osmerokrakom - Hanuka svijenjaku.

Purim je sjeanje na idovsko osloboenje koje im je u Perziji priskrbila Estera. Tada je naime neprijatelj Haman bacio purim (hebr.: kocke) da odredi dan kad bi trebalo sve idove posmicati. Kocke su bile pale na 14. adara (veljaa-oujak). Zato se blagdan slavi tog dana. Blagdan je prigoda za darivanje i dijeljenje milostinje. To je najsvjetovniji blagdan, neka vrsta karnevala. Navlae se i maske na lice.

Pasha (Pesah) najvaniji je izraelski blagdan. Prisjea na izlazak Izraelaca iz Egipta. Poinje 14. nisana (oujak-travanj) i traje sedam dana, ali su samo prvi i zadnji dani stvarni dani odmora. Kako se blagdan stopio s jednim drugim blagdanom (Beskvasnih kruhova) u kojem se slavio poetak etve jema - kad se jeo prvi beskvasni jemeni kruh, tih se dana ne jede kvasni kruh. U povijesti je to bio jedan od triju blagdana kad je trebalo hodoastiti. Rušenjem Jeruzalema i Hrama Pasha je postala obiteljski blagdan.

Pedesetnica (Savuot) spomen je na Sinajski savez, odnosno spomen dobivanja Deset zapovijedi na brdu Horebu. U poetku je bio blagdan glavnog skupljanja ljetine (pšenice). Slavi se 50 dana poslije Pashe, tj. 6. šivana (svibanj-lipanj). U SZ naziva se i Blagdan sedmica (7x7 dana nakon Pashe). Radnje su zatvorene, promet ne vozi.

Dan nezavisnosti (ha-Acmaut) nacionalni je blagdan u ast proglašenja drave Izrael (14. svibnja 1948.).

Sabat (= subota) tjedni je dan poinka. Poinje zalaskom Sunca u petak a prestaje zalaskom Sunca u subotu. Radnje, uredi, kina, škole zatvoreni su. U mnogim gradovima javni promet ne vozi. Ustanova sabata potjee iz vremena Mojsija. Taj je dan igrao jedinstvenu ulogu u ivotu Izraelaca i u njihovu nainu razmišljanja. Bio je to dan na poseban nain posveen Bogu. Hrvatska rije subota dolazi od hebrejske rijei sabat koja je opet izvedenica od glagola sabat koji znai prestati, ali u smislu prestati s radom, odnosno poivati.

(Fra Miroslav Modri: Sveta zemlja Isusova domovina)


 
« Prethodna   Sljedeća »

Tko je Online

 

Linkovi

fra Didak Bunti
Humanitarna udruga fra Didak Bunti

Caritas BK B i H
Caritas BK B i H, Sarajevo

 

upa Molve
upa Molve (hodoaša)

 

Kraljica Mira
Agencija za hodoaša, Zagreb

 

Hercegovaki franjevci
Hercegovaka franjevaka provincija, Mostar

 

Blog - Darko Tepert
Darko Tepert - iz Svete zemlje

 

custodia.org
Franjevci u Svetoj zemlji.

 

medjugorje.net
The ultimate site of Medjugorje

Majino selo
Ustanova Majino selo - Meugorje

 

medjugorje.hr
Slubena stranica svetišta