Naslovnica arrow O Svetoj zemlji
O Svetoj zemlji Ispis E-mail
Sadržaj
O Svetoj zemlji
Stranica 2
Stranica 3
Stranica 4
Stranica 5

 

Religije u Svetoj zemlji: Židovska vjera

ImageIzraelci (Židovi) potječu od Abrahama. Od njega baštine i vjeru zasnovanu na svijesti da su izabrani Božji narod koji je trebao pripraviti put za Božje objavljenje. Ime Židov prvotno se odnosilo samo na pripadnike Judina plemena (Judejce). Poslije povratka iz babilonskog sužanjstva ime se proširilo i na ostala plemena. Židovska vjera, uz knjigu Mojsijeva zakona (Toru), odnosno pet Mojsijevih knjiga, svoje izvore ima i u Talmudu. U vjerskim školama – ješivot - Talmud se i dalje proučava i tumači. On ne može biti dovršen. Vjerskim promišljanjima stalno napreduje.

Medu Izraelcima su danas dvije glavne vjerske zajednice: Aškenazi i Sefardi. Vidno se razlikuju u obredima i u tumačenju Talmuda. Najviša im je vjerska institucija nadrabinat s nadrabinima na čelu - po jedan za svaku zajednicu. Sjedišta imaju u Jeruzalemu.

Za židovstvo u vjerskom pogledu bi se moglo reći da vrijedi pravilo: Radi što se od tebe traži, a misli što hoćeš! – što je nerijetko dovodilo do čistog formalizma. (Kod kršćanstva bi se moglo reći da vrijedi pravilo: Nastoj i želi dobro, pa kako ispadne!)

Židovsko računanje vremena počinje stvaranjem svijeta, za koje su izračunali da bi trebalo biti 3761. pr. Krista. Tako je za Židove u rujnu 2000. počela 5761. godina. Kako se kalendar ravna prema mjesečevoj godini, koja ima 354 dana, razlika 11 dana od sunčeve godine nadoknađuje se nadodavanjem sedam novih mjeseci (po 30 dana) unutar razdoblja od 19 godina. Ali ovaj način računanja godina samo je za blagdane. U običnom životu ipak se služe kalendarom zapadnog svijeta. Ako nekoga upitate koja je ovo godina po židovskom načinu brojenja, neće vam znati kazati, osim ako pogledaju u kakav kalendar, baš kao i Arapi za svoje - kuranske godine.

Važniji izraelski blagdani Nova godina (Roš ha-Šana) slavi se prva dva dana prvog mjeseca, tj. tišrija (rujan-listopad).

Dan pomirbe (Jom Kipur) je dan potpunog počinka za Izrael. Slavi se desetog dana mjeseca tišrija (rujan-listopad). Dok je postojao Hram, na ovaj se dan Jahvi žrtvovalo za grijehe cijelog naroda. Jedino je toga dana veliki svećenik smio ući u najsvetije mjesto u Hramu, u Svetinju nad svetinjama. Tada bi okadio i poškropio Škrinju zavjetnu krvlju žrtvovane životinje - junca. Ta se subota zvala Subota nad subotama.

Blagdan šatora (Sukot) nekadašnji je poljodjelski blagdan. Slavi se od 15. do 21. tišrija (rujan-listopad), ali je samo prvi i zadnji dan neradni. Označavao je kraj skupljanja svih plodova zemlje. Kako su plodovi bili na sigurnom, narod je plesao, pjevao, veselio se i radosno zahvaljivao Bogu za darove. To je ujedno bio najvažniji od tri hodočasnička blagdana. Blagdan je imao i dublju religioznu važnost. Povezan je s izraelskim izlaskom iz Egipta i njegovim četrdesetogodišnjim boravkom pod šatorima (Sukot).

Blagdan posvećenja, odnosno svjetla (Hanuka) sjećanje je na posvetu Hrama, koji je 167. pr. Kr. obeščastio Antioh Epifan, a tri god. kasnije, istog dana, očistio i ponovno posvetio Juda Makabejac. Blagdan se slavi osam dana, počevši od 25. kisleva (studeni-prosinac), tj. od dana makabejske posvete Hrama. Radnje su otvorene, a škole zatvorene. Javne zgrade svečano su osvijetljene. Svaki se dan pali po jedna svijeća na osmerokrakom - Hanuka svijećnjaku.

Purim je sjećanje na židovsko oslobođenje koje im je u Perziji priskrbila Estera. Tada je naime neprijatelj Haman bacio purim (hebr.: kocke) da odredi dan kad bi trebalo sve Židove posmicati. Kocke su bile pale na 14. adara (veljača-ožujak). Zato se blagdan slavi tog dana. Blagdan je prigoda za darivanje i dijeljenje milostinje. To je najsvjetovniji blagdan, neka vrsta karnevala. Navlače se i maske na lice.

Pasha (Pesah) najvažniji je izraelski blagdan. Prisjeća na izlazak Izraelaca iz Egipta. Počinje 14. nisana (ožujak-travanj) i traje sedam dana, ali su samo prvi i zadnji dani stvarni dani odmora. Kako se blagdan stopio s jednim drugim blagdanom (Beskvasnih kruhova) u kojem se slavio početak žetve ječma - kad se jeo prvi beskvasni ječmeni kruh, tih se dana ne jede kvasni kruh. U povijesti je to bio jedan od triju blagdana kad je trebalo hodočastiti. Rušenjem Jeruzalema i Hrama Pasha je postala obiteljski blagdan.

Pedesetnica (Savuot) spomen je na Sinajski savez, odnosno spomen dobivanja Deset zapovijedi na brdu Horebu. U početku je bio blagdan glavnog skupljanja ljetine (pšenice). Slavi se 50 dana poslije Pashe, tj. 6. šivana (svibanj-lipanj). U SZ naziva se i Blagdan sedmica (7x7 dana nakon Pashe). Radnje su zatvorene, promet ne vozi.

Dan nezavisnosti (ha-Acmaut) nacionalni je blagdan u čast proglašenja države Izrael (14. svibnja 1948.).

Sabat (= subota) tjedni je dan počinka. Počinje zalaskom Sunca u petak a prestaje zalaskom Sunca u subotu. Radnje, uredi, kina, škole zatvoreni su. U mnogim gradovima javni promet ne vozi. Ustanova sabata potječe iz vremena Mojsija. Taj je dan igrao jedinstvenu ulogu u životu Izraelaca i u njihovu načinu razmišljanja. Bio je to dan na poseban način posvećen Bogu. Hrvatska riječ subota dolazi od hebrejske riječi sabat koja je opet izvedenica od glagola sabat koji znači prestati, ali u smislu prestati s radom, odnosno počivati.

(Fra Miroslav Modrić: Sveta zemlja Isusova domovina)


 
« Prethodna   Sljedeća »

Tko je Online

Gostiju online: 1

 

Linkovi

fra Didak Buntić
Humanitarna udruga fra Didak Buntić

Caritas BK B i H
Caritas BK B i H, Sarajevo

 

Župa Molve
Župa Molve (hodočašća)

 

Kraljica Mira
Agencija za hodočašća, Zagreb

 

Hercegovački franjevci
Hercegovačka franjevačka provincija, Mostar

 

Blog - Darko Tepert
Darko Tepert - iz Svete zemlje

 

custodia.org
Franjevci u Svetoj zemlji.

 

medjugorje.net
The ultimate site of Medjugorje

Majčino selo
Ustanova Majčino selo - Međugorje

 

medjugorje.hr
Službena stranica svetišta